Novi globalni indeks: ambijent za formiranje i izražavanje javnog mnjenja u Srbiji slabiji nego u većini zemalja regiona!
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) objavio je rezultate novog globalnog Public Opinion Research Environment Index (POREI), koji meri institucionalni i medijski ambijent u kojem građani formiraju i izražavaju političke stavove, odnosno uslove u kojima se sprovode istraživanja javnog mnjenja.
Prema rezultatima za 2025. godinu, Srbija se nalazi na 83. mestu od ukupno 133 analizirane države, u kategoriji zemalja sa ograničenim ambijentom za istraživanja javnog mnjenja.
Ovakav rezultat ukazuje da institucionalni i komunikacioni uslovi u kojima građani Srbije izražavaju političke stavove mogu otežavati potpuno slobodno izjašnjavanje u anketama, što predstavlja važan kontekst za tumačenje rezultata istraživanja javnog mnjenja.
Region bivše Jugoslavije
U poređenju sa državama regiona, Srbija ima nepovoljniji ambijent za istraživanja javnog mnjenja nego većina zemalja bivše Jugoslavije.
Prema POREI indeksu:
-
Slovenija je na 26. mestu
-
Hrvatska na 37. mestu
-
Crna Gora na 47. mestu
-
Severna Makedonija na 54. mestu
-
Bosna i Hercegovina na 74. mestu
-
Srbija na 83. mestu.
Slovenija i Hrvatska nalaze se u kategoriji povoljnog ambijenta, dok se ostale zemlje regiona, uključujući Srbiju, nalaze u kategoriji ograničenog ambijenta za istraživanja javnog mnjenja.
Zemlje sa najpovoljnijim ambijentom
Na vrhu liste zemalja sa najpovoljnijim ambijentom za istraživanja javnog mnjenja nalaze se:
-
Danska
-
Norveška
-
Finska
-
Švedska
-
Estonija
-
Novi Zeland
-
Irska
-
Holandija
-
Luksemburg
-
Nemačka.
Ove zemlje karakterišu snažne demokratske institucije, visok nivo vladavine prava, niža percepcija korupcije i visok stepen slobode medija, što omogućava građanima da slobodno izražavaju političke stavove.
Zemlje sa najnepovoljnijim ambijentom
Na dnu liste nalaze se zemlje sa izrazito ograničenim institucionalnim i medijskim okruženjem:
-
Avganistan
-
Venecuela
-
Mjanmar
-
Sudan
-
Nikaragva
-
Iran
-
Rusija
-
Kambodža
-
Belorusija
-
Kina.
U takvom ambijentu postoji veća verovatnoća autocenzure i ograničene slobode izražavanja političkih stavova, što može uticati na način na koji građani odgovaraju u istraživanjima javnog mnjenja.
Šta meri POREI indeks?
POREI indeks ne meri kvalitet pojedinačnih istraživanja javnog mnjenja niti metodološki rad istraživačkih organizacija.
Indeks procenjuje institucionalni i medijski ambijent u kojem građani formiraju i izražavaju političke stavove, odnosno širi kontekst koji može uticati na spremnost ispitanika da otvoreno izraze svoje mišljenje.
Indeks je zasnovan na kombinaciji pet međunarodnih indikatora:
-
Freedom House – Freedom in the World
-
V-Dem – Liberal Democracy Index
-
World Justice Project – Rule of Law Index
-
Transparency International – Corruption Perceptions Index
-
Reporters Without Borders – Press Freedom Index.
Statistička analiza pokazuje visok nivo interne konzistentnosti indikatora korišćenih u indeksu (Cronbach α ≈ 0,94), dok analiza glavnih komponenti pokazuje da oni zajedno mere institucionalne i komunikacione uslove u kojima se formira javno mnjenje.
Autor indeksa
Autor indeksa je Zoran Gavrilović, sociolog i direktor BIRODI – Biroa za društvena istraživanja.
Indeks je razvijen kao analitički alat koji povezuje teorije javne sfere, demokratskih institucija i sociologije javnog mnjenja kako bi se bolje razumelo na koji način politički i medijski ambijent utiče na izražavanje stavova građana.
Rezultate preuzmize POREI_by_categories 2025 final